Iako zvuči nevjerojatno, autodestruktivnost je ponašanje s kojim smo se susreli barem jedanput u životu. To su bili oni trenuci kada smo odustali jer smo se previše bojali neuspjeha ili trenuci kada smo podcjenjivali svoje talente i potencijale.
Teško je nabrojati sve situacije u kojima se može pojaviti autodestruktivnost, ali svaki put kada nas je strah ili nesigurnost zaustavila baš onda kad smo htjeli isprobati nešto novo i izgraditi bolji život, autodestruktivnost je bila aktivna. Možda je to jako teško zamisliti, ali čovjek je ponekad najveći neprijatelj upravo samom sebi.
Autodestrukcija – definicija
Autodestrukcija je oblik samokažnjavajućeg ponašanja koje je
često reakcija na osobne neuspjehe koji možda i nisu realni, ali
si ih ne možemo oprostiti. Autodestruktivna osoba često
okrivljuje samu sebe za sve poteškoće koje je doživjela, a
nerijetko ta krivnja prelazi u mržnju prema sebi.
Autodestruktivna osoba je jako nesretna osoba koja svoj pravi problem ne može vidjeti od silnih negativnih emocija koje osjeća prema samoj sebi. Te emocije utječu na sve aktivnosti u svakodnevnom životu, uključujući i međuljudske odnose koji su često nestabilni i kratkotrajni zbog čega se javlja usamljenost i depresija.
Kako
prepoznati autodestruktivnu osobu?
Autodestruktivna osoba može pokazivati sljedeće simptome
autodestruktivnog ponašanja:
- manjak samopouzdanja,
- negativno razmišljanje,
- loše mišljenje o samom sebi,
- mržnja samog sebe,
- pretjeran strah od neuspjeha,
- depresija i anksioznost,
- nezadovoljstvo vlastitim životom,
- nestabilni međuljudski odnosi,
- negativan utjecaj na druge ljude,
- neuspjeh u poslovnom svijetu,
- samoozljeđivanje,
- pojava ovisničkih ponašanja o drogi i/ili alkoholu,
- odbijanje pomoći,
- zanemarivanje fizičkog izgleda,
- nepotrebno žrtvovanje,
- mentalno zanemarivanje,
- nemogućnost suočavanja sa samim sobom.
Iako se autodestruktivnost češće javlja kod depresivnih osoba, to ne mora nužno biti tako zato što se može pojaviti kod bilo koga. Isto tako, nije svaka autodestruktivna osoba ujedno i psihički bolesnik zato što nisu sva autodestruktivna ponašanja toliko ekstremna kao što je samoozljeđivanje.
Osoba može sama sebi pomoći ako uoči koliko je njezino ponašanje ometa u svakodnevnom životu te ako shvati kako njezin život ima smisao i svrhu pomoću kojih se može ostvariti i razvijati u skladu sa svojim talentima i potencijalima.
Više pročitajte na portalu Kreni zdravo.